Temporary branch closure

Ngā Puna Waiora | Newtown will be closed for essential work from Monday 15 July, reopening on Monday 29 July. Read more information.

Online Payments

We are currently experiencing an outage to our online payments system. Check other payment options.

Hare Parata, Died 1909

Below is an online version, from Nga Tupuna o Te Whanganui-a-Tara, Volume 4 (2007), of the biography for Hare Parata, reproduced with the kind permission of his whānau.

Cover of Nga Tupuna o Te Whanganui-a-Tara, Volume 4

Published Text

Nga tupuna o Te Whanganui-a-Tara. Volume 4, by Sandra Clarke and Neville Gilmore. (2007)

Hare Parata is the son of Parata Nuku, also named as Kaheno, and Mere Pawa or Ngahuia.

On his father’s side, he is the grandson of Tahuriao whose older brother Te Wehenga is the father of Te Matoha, Ropiha Moturoa and Wi Kingi Wairarapa. Tahuriao had three children. His daughter Matamangu married Rangiaururu of Ngati Maru and there were two sons, Tamati Te Matoha or Tamati Ngapuna who married Oriwia Atiraukawa, and Parata Nuku.

From his father’s side, Hare Parata is principally from Ngati Hamua or Te Matehou hapu of Te Atiawa. From his mother, Mere Pawa, he is connected to Te Matehou, Ngati Tuaho, Puketapu of Te Atiawa and Taranaki iwi. On his mother’s side he descends from Kura Kaewhao and Tuta through Mere Pawa’s parents Roriki and Tapaterauweke He is therefore closely connected to the aitanga of Tiroa and Tokowakarewa, Te Whetu and Hare Tiaki Puku, Hohepa Kopiri and Mere Rii, Te Moanapounamu and Tawhirikura, and James Heberley and Mata Te Naihi.

Hare’s sister, Ani Parata, died 27 July 1875 without leaving any surviving children and she is buried at Waipiro, Bolton Street. Both of Hare’s maternal grand parents, Roriki and Tapaterauweke, along with their daughters, Mere Pawa and Horima Tapa, are interred in Owhiti urupa at Waiwhetu.

Hare was married to Arihia Reweti, the daughter of Reihana Te Kamo who was also known as Reihana Reweti and Maraea who was the sister of Takata Ingo of Te Matehou. Arihia Reweti Parata died at Wellington in January 1876. Arihia and Hare had two daughters, namely, Hana Hare Parata who was born in 1865 and died in 1883 and Mere Piaka Parata who died at the age of 14 years.

The first Native Land Court hearings in Wellington were presided over by T.H. Smith and took place in 1868. In the first sitting in the Wellington Court, Hare took issue with Hohepa Kopiri’s children over rights to Lots 3, 4, 5 and 9 Pipitea Pa and was successful in defending his whanau right to lots 3,4 & 9.

Along with the lands in Pipitea Pa, he had rights at Orangi Kaupapa, Orongorongo, Taita Hutt Section 57, New Zealand Company Wellington Tenths and the present Waiwhetu Marae site, Hutt Section 19 Subsection 9, which had belonged to his mother Mere Pawa. After Hare’s death at Waiwhetu 23 June 1909, his land interest passed by will to Ani Enoka Love. However this willing of the land was later challenged in the Native Land Court.

References:

  • Wellington MB no. 1, p. 84-85, 104, 106-134, 137-138, 177, 187-188, 234-236, 256
  • Wellington MB no.1H, p. 194-196, 205-213, 307-308, 311-322, 344
  • Wellington MB no 3, p. 1-2; no.5, p. 2-4, 10, 78-90 ; no. 9, p. 75-76 ; no. 13, p. 223, 331, 354-363, 364-371, 374-376 ; no. 17, p. 130-131
  • MLC, Wanganui, Block Files, no. 36 ; no. 115 ; no. 64 ; no. 65 ; no. 84 ; no. 139

(MB = Minute Book; MLC = Māori Land Court)

I Te Reo Māori -

He tamaiti a Hare Parata nā Parata Nuku ko Kaheno rānei rāua ko Mere Pawa ko Ngahuia rānei.

Ki te taha o tōna matua hei mokopuna ia ki a Tahuriao te teina o Te Wehenga nāna ko Te Matoha rātou ko Ropiha Moturoa ko Wi Kingi Wairarapa. Tokotoru ngā tamariki a Tahuriao. Ka moe tana tamāhine a Matamangu i a Rangiaururu o Ngati Maru ka puta ā rāua tamaiti tokorua, a Tamati Ngapuna i moe i a Oriwia Atiraukawa, rāua ko Parata Nuku.

Ki te taha o tōna matua nō Ngati Hamua a Hare Parata nō Te Matehou rānei hapu o Te Atiawa. Ki te taha o tōna whaea a Mere Pawa, nō Te Matehou, Ngati Tuaho, me Puketapu o Te Atiawa me Taranaki. Ki te taha o tōna whaea he uri nō Kura Kaewhao rāua ko Tuta mai i ngā mātua o Mere Pawa a Roriki rāua ko Tapaterauweke Nō reira e whanaunga ana ki te aitanga o Tiroa rāua ko Tokowakarewa, Te Whetu rāua ko Hare Tiaki Puku, a Hohepa Kopiri rāua ko Mere Rii, Te Moanapounamu rāua ko Tawhirikura, me James Heberley rāua ko Mata Te Naihi.

Ka mate te tuahine o Hare a Ani Parata i te 27 o Hurae 1875 kāore he uri i ora mai ka mutu ka nehua ia ki Waipiro, i te tiriti o Bolton. Ko ngā kaumātua o Hare ki te taha o tōna whaea a Roriki rāua ko Tapaterauweke, me ā rāua tamāhine a Mere Pawa rāua ko Horima Tapa, i tanumia ki te urupā o Owhiti ki Waiwhetu.

Ka moe a Hare i a Arihia Reweti, tamāhine nā Reihana Te Kamo ko Reihana Reweti rānei rāua ko Maraea te tuahine o Takata Ingo o Te Matehou. Ka mate a Arihia Reweti Parata ki Te Whanganui a Tara i te Hanuere 1876. Tokorua ngā tamāhine a Arihia rāua ko Hare, a Hana Hare Parata i whānau mai i te tau 1865 ka mate ai i te tau 1883 rāua ko Mere Piaka Parata i mate i tōna tau 14.

Ko te Kōti Whenua Māori tuatahi o Pōneke i whakawākia e T.H. Smith i te tau 1868. I te kōti tuatahi ki Pōneke, ka tohe a Hare ki tā ngā tamariki a Hohepa Kopiri tono i ngā pānga whenua 3, 4, 5 me te 9 o Pipitea Pa ka mana hoki i a ia ngā pānga whenua o tana whānau 3, 4 me te 9.

I tua atu i ōna pānga whenua i te pa o Pipitea, he whai pānga anō ia ki Orangi Kaupapa, Orongorongo, Taita Hutt Section 57, ki ō te New Zealand Company Wellington Tenths me te whenua o te pā o Waiwhetu, ki Hutt Section 19 Subsection 9 i riro iho i tōna whaea a Mere Pawa. Nō te matenga o Hare ki Waiwhetu i te 23 o Hune 1909, ka wīrahia ōna whenua ki a Ani Enoka Love. Engari nō muri mai ka tohengia tēnei wīratanga i roto i te Kōti Whenua Māori.

He tamaiti a Hare Parata nā Parata Nuku ko Kaheno rānei rāua ko Mere Pawa ko Ngahuia rānei.

Ki te taha o tōna matua hei mokopuna ia ki a Tahuriao te teina o Te Wehenga nāna ko Te Matoha rātou ko Ropiha Moturoa ko Wi Kingi Wairarapa. Tokotoru ngā tamariki a Tahuriao. Ka moe tana tamāhine a Matamangu i a Rangiaururu o Ngati Maru ka puta ā rāua tamaiti tokorua, a Tamati Ngapuna i moe i a Oriwia Atiraukawa, rāua ko Parata Nuku.

Ki te taha o tōna matua nō Ngati Hamua a Hare Parata nō Te Matehou rānei hapu o Te Atiawa. Ki te taha o tōna whaea a Mere Pawa, nō Te Matehou, Ngati Tuaho, me Puketapu o Te Atiawa me Taranaki. Ki te taha o tōna whaea he uri nō Kura Kaewhao rāua ko Tuta mai i ngā mātua o Mere Pawa a Roriki rāua ko Tapaterauweke Nō reira e whanaunga ana ki te aitanga o Tiroa rāua ko Tokowakarewa, Te Whetu rāua ko Hare Tiaki Puku, a Hohepa Kopiri rāua ko Mere Rii, Te Moanapounamu rāua ko Tawhirikura, me James Heberley rāua ko Mata Te Naihi.

Ka mate te tuahine o Hare a Ani Parata i te 27 o Hurae 1875 kāore he uri i ora mai ka mutu ka nehua ia ki Waipiro, i te tiriti o Bolton. Ko ngā kaumātua o Hare ki te taha o tōna whaea a Roriki rāua ko Tapaterauweke, me ā rāua tamāhine a Mere Pawa rāua ko Horima Tapa, i tanumia ki te urupā o Owhiti ki Waiwhetu.

Ka moe a Hare i a Arihia Reweti, tamāhine nā Reihana Te Kamo ko Reihana Reweti rānei rāua ko Maraea te tuahine o Takata Ingo o Te Matehou. Ka mate a Arihia Reweti Parata ki Te Whanganui a Tara i te Hanuere 1876. Tokorua ngā tamāhine a Arihia rāua ko Hare, a Hana Hare Parata i whānau mai i te tau 1865 ka mate ai i te tau 1883 rāua ko Mere Piaka Parata i mate i tōna tau 14.

Ko te Kōti Whenua Māori tuatahi o Pōneke i whakawākia e T.H. Smith i te tau 1868. I te kōti tuatahi ki Pōneke, ka tohe a Hare ki tā ngā tamariki a Hohepa Kopiri tono i ngā pānga whenua 3, 4, 5 me te 9 o Pipitea Pa ka mana hoki i a ia ngā pānga whenua o tana whānau 3, 4 me te 9.

I tua atu i ōna pānga whenua i te pa o Pipitea, he whai pānga anō ia ki Orangi Kaupapa, Orongorongo, Taita Hutt Section 57, ki ō te New Zealand Company Wellington Tenths me te whenua o te pā o Waiwhetu, ki Hutt Section 19 Subsection 9 i riro iho i tōna whaea a Mere Pawa. Nō te matenga o Hare ki Waiwhetu i te 23 o Hune 1909, ka wīrahia ōna whenua ki a Ani Enoka Love. Engari nō muri mai ka tohengia tēnei wīratanga i roto i te Kōti Whenua Māori.

He tamaiti a Hare Parata nā Parata Nuku ko Kaheno rānei rāua ko Mere Pawa ko Ngahuia rānei.

Ki te taha o tōna matua hei mokopuna ia ki a Tahuriao te teina o Te Wehenga nāna ko Te Matoha rātou ko Ropiha Moturoa ko Wi Kingi Wairarapa. Tokotoru ngā tamariki a Tahuriao. Ka moe tana tamāhine a Matamangu i a Rangiaururu o Ngati Maru ka puta ā rāua tamaiti tokorua, a Tamati Ngapuna i moe i a Oriwia Atiraukawa, rāua ko Parata Nuku.

Ki te taha o tōna matua nō Ngati Hamua a Hare Parata nō Te Matehou rānei hapu o Te Atiawa. Ki te taha o tōna whaea a Mere Pawa, nō Te Matehou, Ngati Tuaho, me Puketapu o Te Atiawa me Taranaki. Ki te taha o tōna whaea he uri nō Kura Kaewhao rāua ko Tuta mai i ngā mātua o Mere Pawa a Roriki rāua ko Tapaterauweke Nō reira e whanaunga ana ki te aitanga o Tiroa rāua ko Tokowakarewa, Te Whetu rāua ko Hare Tiaki Puku, a Hohepa Kopiri rāua ko Mere Rii, Te Moanapounamu rāua ko Tawhirikura, me James Heberley rāua ko Mata Te Naihi.

Ka mate te tuahine o Hare a Ani Parata i te 27 o Hurae 1875 kāore he uri i ora mai ka mutu ka nehua ia ki Waipiro, i te tiriti o Bolton. Ko ngā kaumātua o Hare ki te taha o tōna whaea a Roriki rāua ko Tapaterauweke, me ā rāua tamāhine a Mere Pawa rāua ko Horima Tapa, i tanumia ki te urupā o Owhiti ki Waiwhetu.

Ka moe a Hare i a Arihia Reweti, tamāhine nā Reihana Te Kamo ko Reihana Reweti rānei rāua ko Maraea te tuahine o Takata Ingo o Te Matehou. Ka mate a Arihia Reweti Parata ki Te Whanganui a Tara i te Hanuere 1876. Tokorua ngā tamāhine a Arihia rāua ko Hare, a Hana Hare Parata i whānau mai i te tau 1865 ka mate ai i te tau 1883 rāua ko Mere Piaka Parata i mate i tōna tau 14.

Ko te Kōti Whenua Māori tuatahi o Pōneke i whakawākia e T.H. Smith i te tau 1868. I te kōti tuatahi ki Pōneke, ka tohe a Hare ki tā ngā tamariki a Hohepa Kopiri tono i ngā pānga whenua 3, 4, 5 me te 9 o Pipitea Pa ka mana hoki i a ia ngā pānga whenua o tana whānau 3, 4 me te 9.

I tua atu i ōna pānga whenua i te pa o Pipitea, he whai pānga anō ia ki Orangi Kaupapa, Orongorongo, Taita Hutt Section 57, ki ō te New Zealand Company Wellington Tenths me te whenua o te pā o Waiwhetu, ki Hutt Section 19 Subsection 9 i riro iho i tōna whaea a Mere Pawa. Nō te matenga o Hare ki Waiwhetu i te 23 o Hune 1909, ka wīrahia ōna whenua ki a Ani Enoka Love. Engari nō muri mai ka tohengia tēnei wīratanga i roto i te Kōti Whenua Māori.