Wellington City Libraries

Te Matapihi Ki Te Ao Nui

Search options

Return to Nga Tupuna main page

Manihera Te Toru,
1802?-1884

Read in language


Ko Manihera Ngatoru, ko Manihera Te Toru, ko Te Manihera Matangi hoki ngā ingoa o tēnei tangata. Ki te taha o tōna pāpā o Rawiri Matangi, ko Ngati Rahiri, Ngati Tawhirikura, me Ngati Hamua ngā hapū, ki te taha o tōna māmā o Pikia Te Rangi ko Ngati Te Whiti me Tawhirikura ngā hapū. He moenga rangatira hoki ōna mātua. Ko ia nei te mokopuna a Wahanga, uri o Aniwaniwa rāua ko Tawhirikura, nō konā anō e whanaunga tata ana hoki ki a Te Puni, ki a Wharepouri, ki a Ngatata, ki a Pomare hoki. Ko tana tuahine ko Kakea Te Rangi, ka moe hoki a Neta Pikia, tamāhine a Kakea, i a Heta Te Manurua nō Ngati Ruanui. Ko tōna whakakapinga ko Taare Waitara, te tamaiti a Hana Waitara.

Nō te tau 1832, i muri mai i te pakanga o Otaka, ka wehe mai a Manihera rātou ko Matangi (tana pāpā), Te Puni, Wharepouri, Wi Tako mā i Taranaki. Ka noho rātou ki Te Uruhi, takiwā ki Waikanae. Muri tata mai ka pōwhiritia a Matangi me tana tamaiti e Te Mana o Pito-one, ki ana mahinga kai ki Ngauranga. Mai i Matiu, i mua i te haere atu a Pomare ki Wharekauri, ka tohatohaina e ia ngā whenua ki ngā rangatira. Riro ana i a Matangi rāua ko Manihera Te Ngatoru ngā whenua o Pito-one me Ngauranga tae atu ki te mangawai o Ngauranga. Ki a Ngatata ko Kumutoto, me ngā whenua o te taone o Pōneke mai i te mangawai o Ngauranga. Ki a Mohi Ngaponga ko Te Aro me Paekawakawa. Nō Ngati Tama te takiwā o Kaiwharawhara, ā, nō Moturoa te takiwā o Pipitea, nōna i a Patukawenga. He mea āta kōrero hoki ngā whenua ki Ngauranga, i tētahi kēhi whenua Māori i te tau 1868.

I muri tata o te rironga o te iwi ki Wharekauri i te tau 1835, ka hoki mai a Wharepouri i Wairarapa ki Okiwi, ka tonoa ai e Matangi kia nohoia e rātou ko tana whānau te ahi kā ki Ngauranga. E rima pea ngā marama i mua atu o te noho a Wharepouri ki Ngauranga, ka tonoa a Hemi Parai ki reira noho ai, e Ngatata-i-te-Rangi. Ka tukuna atu a Mohi Ngaponga i Waikanae hei ngaki whenua ki Ngauranga, i muri mai ka tatū atu te iwi o Hemi Parai. I muri mai o tērā, i te hiahia kē o Mohi Ngaponga ki Te Aro, ka murua e Manihera ngā taewa a Mohi i Ngauranga.

Nō Te Mana te whare tuatahi i hangā ki Ngauranga, whai muri ko tō Matangi, ā, ko tō Manihera Te Toru. Nō te tau 1859 i hangā ai e Manihera Te Ngatoru tētahi whare papa rākau ki Ngauranga, ā, noho ai ia i reira tae noa ki te tau 1864 ka rīhitia atu ai ki te tangata nei ki a Wallace. Nāna hoki i hanga whare ki Pito-one, ko Te Raho o Te Kapowai te ingoa. Nō ngā hokohoko whenua i Pōneke a Major Richmond i te tau 1844, ka tarai atu ia te utu i a Manihera mō ngā whenua o Ngauranga, otirā kāore i whakaaea nā te tino iti kē rawa o te moni. Nō te tau 1847 ka hainatia e Manihera Te Toru te tuhinga o McCleverty mō Ngauranga me Pito-one, ā, nō te Hepetema i taua tau tonu i whakatūria ai hei kaiarotake whenua Māori i Ngauranga. Nō te tau 1860 ka tae atu a Manihera Ngatoru rātou ko Porutu ko Epiha Wairaweke hei māngai mō Ngati Awa ki Pōneke, ki te hui karangahia ai e Kāwana Gore Browne ki Kohimarama. Nō te tūnga mai o te Kōti Whenua Māori i te marama o Hepetema 1862, ka noho ia hei kaitautoko i ētahi kēhi katoa, ā, nō te Hanuere o te tau 1877 nā rātou hoki ko ētahi atu rangatira katoa, te tuhinga utu mō te Wellington City Reserves i haina.

Kaumātua noa ai ia ko Te Manihera Matangi anō tētahi ingoa ōna, ā, i te ūranga mai o tauiwi, ka noho ia nei ki Pipitea, ka hūnuku ki Taita noho ai.

Nō te 27 o Oketopa 1884 i mate ai a Te Manihera Matangi, ka nehua ai ki te urupā o Christ Church Taita, ki te taha i a Hana Waitara i mate i te tau 1882. ātawhai tonuhia ana e ōna uri, tōna urupā me te tohu mau mahara rā ki tō rātou tupuna.

Ngā Tuhinga Kōrero:

Alexander Turnbull Library Archives Catalogue.

Korero o te Wa I Raraunga I Rauemi I Te Whanganui a Tara I Whakapapa